10.10. 2024. SVJETSKI DAN MENTALNOG ZDRAVLJA
( WORLD MENTAL HEALTH DAY 2024. )
- oktobra 2024. godine proslavićemo Svјetski dan mentalnog zdravlja sa temom "Vrijeme je da se stavi prioritet na mentalno zdravlje na radnom mjestu"
koja je izabrana putem globalnog glasanja otvorenog za javnost, uključujući članove Svјetske federacije za mentalno zdravlje (WFMH), zainteresovane strane i podržavaoce.
"Vrijeme je da se stavi prioritet na mentalno zdravlje na radnom mjestu"
Izabrana putem globalnog glasanja koje je uključivalo članove WFMH-a, zainteresovane strane i podržavaoce, ovogodišnja tema, "Vrijeme je da se stavi prioritet na mentalno zdravlje na radnom mjestu", predstavlja poziv na akciju koji odjekuje širom svijeta. Sa više od 2000 učesnika iz 116 zemalja, proces selekcije je bio zaista inkluzivan, a odabrana tema odražava svijest o hitnoj potrebi i velikoj prilici.
Zaposleni odrasli provode više vremena radeći nego u bilo kojoj drugoj aktivnosti tokom svojih budnih sati. Na mnogo načina, i u svom najboljem obliku, rad može pružiti sredstva za život i biti izvor smisla, svrhe i radosti. Međutim, za previše ljudi rad ne ispunjava potpuni potencijal, ne doprinosi poboljšanju njihovih života i negativno utiče na njihovo mentalno zdravlje i dobrobit, što rezultira prekomjernim stresom i lošim mentalnim zdravljem.
Mentalni zdravstveni problemi, poput depresije i anksioznosti, su rašireni na radnim mjestima širom svijeta, utičući na produktivnost. Kada se ne liječe, ekonomski troškovi su zapanjujući, a procjenjeni su na 1 trilion američkih dolara godišnje, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije.
Pandemija COVID-19 skrenula je pažnju na dramatičnu potrebu za rješavanjem problema mentalnog zdravlja na radnom mjestu. Danas, širom svijeta, osvješćeni lideri nastoje da ispune svoju dužnost brige, prepoznajući da rješavanje potreba za mentalnim zdravljem njihove radne snage nije samo korisno za pojedince, već i za zdrave i visokokvalitetne organizacije.
Podaci dosledno pokazuju da prioritizovanje mentalnog zdravlja na radnom mjestu donosi koristi ljudima, kompanijama i zajednicama.
Svjetski dan mentalnog zdravlja 2024. godine će istaknuti različite aspekte mentalnog zdravlja na poslu, od uslova rada i upravljanja stresom do značaja socijalne inkluzije i osnaživanja. Cilj je jasan: zalagati se za mentalno zdravlje na radnom mjestu i izgraditi najbolje prakse koje stvaraju kulture u kojima radnici imaju potencijal da produktivno doprinesu i napreduju.
Poruka generalnog sekretara WFMH za 2024.
„Vrijeme je da se stavi prioritet na mentalno zdravlje na radnom mestu“
Dana 10. oktobra 2024. godine, obilježiti ćemo Svjetski dan mentalnog zdravlja sa temom „Vrijeme je da se stavi prioritet na mentalno zdravlje na radnom mjestu“.
Tema Svjetskog dana mentalnog zdravlja 2024. godine „Vreme je da se stavi prioritet na mentalno zdravlje na radnom mjestu“ pruža nam priliku da ponovo pokrenemo naše napore u promovisanju globalnog građanstva i svjesti o mentalnom zdravlju kroz stvaranje zdravijih radnih mjesta, posebno jer je 60% globalne populacije zaposleno, a zaposleni provode 60% svog vremena na radnom mjestu.
Prepoznavanje da je rad važan za blagostanje nije novo. Prije više od pet hiljada godina ljudi u egipatskoj civilizaciji organizovali su svoje živote oko posla i porodica, vjerujući da to vodi zdravom životu. Savremena istraživanja podržavaju ovu ideju, a pomoć ljudima da dobiju posao treba smatrati standardnom intervencijom za poboljšanje mentalnog zdravlja, posebno jer je samo 10-15% ljudi sa ozbiljnim mentalnim problemima zaposleno.
Moramo staviti veći naglasak na vezu između mentalnog zdravlja i zaposlenja i ponovo naglasiti važnost podrške u zapošljavanju kao dio tretmana koji se nudi osobama sa mentalnim bolestima. Zamislite koristi od povećanja stope zaposlenosti kod osoba sa ozbiljnim mentalnim problemima sa 10% na 50% – to će donjeti koristi društvu smanjenjem oslanjanja na državne beneficije i smanjenjem stigme vezane za mentalno zdravlje kroz povećanje socijalne inkluzije osoba sa mentalnim teškoćama.
Sistematski pregled iz 2020. godine pokazao je da su visoke stope nezaposlenosti kod mladih povezane sa dugoročnim fizičkim, mentalnim i socijalnim poteškoćama. Ovi problemi uključuju kardiovaskularne bolesti, povećanje kriminalnog ponašanja, loše životne izbore, povećanu stopu pušenja, upotrebu alkohola i droga, povećane stope suicidalnog ponašanja i veću smrtnost usled problema povezanih sa alkoholom.
Uopšteno, iako je zaposlenje pozitivno, neki radni obrasci mogu biti štetni za zdravlje kada dovode do povećanih stresora, uključujući duge radne sate, noćne smjene i rad vikendom kada nema dovoljno odmora, ili kada su prisutne štetne materije. Takvi stresori su povezani sa sagorjevanjem i drugim mentalnim problemima izazvanim stresom, odsustvom sa posla i smanjenjem produktivnosti, što ima lične i društvene troškove.
Uprkos tome što znamo da je zaposlenje dobro kada su uslovi rada povoljni, mnogi ljudi koji su doživjeli mentalne poteškoće odlučuju da ne otkriju te probleme poslodavcima zbog straha od stigme i diskriminacije.
Potrebni su nam zakoni o zapošljavanju koji adekvatno štite i podržavaju ljude koji otkriju i imaju mentalne poteškoće. Mentalno zdravlje treba da bude globalno zaštićena karakteristika koja omogućava razvoj zdravijih i podržavajućih radnih mjesta. Svi imamo pravo na sigurno i zdravo okruženje na radnom mjestu. Zaposlenje je dobro i podržava mentalno blagostanje. Biti produktivan i ne biti izolovan takođe smanjuje faktore rizika za suicid.
Globalna zajednica mora hitno djelovati kako bi osigurala da radno mjesto bude zdravo mjesto gdje mentalno zdravlje i blagostanje ljudi mogu cvjetati, a produktivnost poslodavaca može biti povećana.
To znači da se moraju rješavati pitanja nejednakosti i ravnopravnosti u zapošljavanju, uključujući pol, rasu i zdravstveno povezane invaliditete, dok takođe prepoznajemo da je kuća sve više radno mjesto, posebno nakon nedavne pandemije COVID-19.
Mentalno zdravlje i zapošljavanje su važni. Dvosmjerni odnos između mentalnog zdravlja i radnog mjesta je ključan za razumjevanje. Čak i najzdraviji zaposleni mogu fizički i mentalno patiti u nezdravom radnom okruženju. Prioritizovanje mentalnog zdravlja na radnom mjestu je suštinsko za podsticanje produktivne i podržavajuće atmosfere. Kada poslodavci aktivno pristupaju mentalnom blagostanju, to rezultira smanjenjem stresa, nižom stopom odsustva sa posla i povećanjem angažovanosti zaposlenih. Primjenom politika poput fleksibilnog radnog vremena, obezbjeđivanjem pristupa resursima za mentalno zdravlje i podsticanjem otvorenih razgovora o mentalnom zdravlju, kompanije mogu njegovati kulturu brige koja podiže moral i poboljšava ukupne performanse i inovativnost. Ulaganje u mentalno zdravlje nije samo saosjećajno – to je strateška poslovna odluka koja koristi svima.
Izuzetno sam zahvalan globalnim građanima koji su pomogli WFMH-u u izboru ovogodišnje globalne teme kampanje, kao i izvršnim i članovima odbora WFMH-a, uključujući one koji su savjetovali generalnog sekretara i doprinjeli ovom brifingu.
Pozivamo vas da se pridružite ovogodišnjoj kampanji povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja.
Profesor Gabriel Ivbijaro MBE JP
Generalni sekretar WFMH-a
Gostujući profesor mentalnog zdravlja populacije, Univerzitet NOVA, Lisabon, Portugal
Bivši predsjednik WFMH-a
Predsjednik i osnivač projekta World Dignity
NAŠA RAMIŠLJANJA
Postoji sve vise dokaza da je prevencija mentalnih bolesti moguća korišćenjem generalnih i ciljanih intervencija utemeljenim na dokazima. Ovo može poboljšati rezultate za pojedince sa cijelog sprektra mentalnih bolesti i životnih puteva. Svi možemo odigrati svoj dio povećavajuci svijest o radu preventivnih intervencija.
Moramo sarađivati s vladama i drugim saradnicima na primjeni univerzalnih preventivnih mjera koje smanjuju rizik od mentalnih bolesti. To uključuje promicanje politika socijalne uključenosti, podršku i izravna ulaganja za ranjive grupe stanovništva i ulaganja u zajednice tokom cijelog života od trudnoće, rođenja, ranog djetinjstva, rane tinejdžerske dobi, odrasle dobi do starije odrasle dobi - moramo poboljšati društvene odrednice zdravlja i rješavati stigmu i diskriminaciju mentalnog zdravlja.
Naš svijet se još uvijek oporavlja od efekata korone, rata, izbjeglica i klimatskih promjena, sve ovo je imalo posljedice na dobrobit gradjana cijelog svijeta. Broj ljudi sa suicidalnim mislima se povećao i većina ljudi vjeruje da njihovo mentalno zdravlje nije prioritet vlade država, te onih koji plaćaju za usluge ili društvo naveliko. Stigma i diskriminacija nastavljaju biti barijera socijalne inkluzije i prisustva pravoj njezi.
Bitni su društvo i građani.
Ulogu civilnog društva treba ojačati i omogućiti ljudima da daju vlastiti doprinos mentalnom zdravlju i dobrobiti u svojim zajednicama i na radnim mjestima, uključujući korištenje podrške vršnjaka.
Vlade imaju svoju ulogu. Potrebno je ojačati saradnju između vlada, građana i planera. Promjena politike često se smatra alatom za pružanje paketa pomoći ali to ne bi trebao biti slučaj. Politiku treba posmatrati kao paket pomoći. Međunarodna zajednica i oni koji plaćaju usluge to moraju razumjeti kako bismo mogli razviti istinski udružene procese koji osiguravaju mentalno zdravlje i dobrobit cijeloj našoj populaciji. Niti jedna zajednica i nijedan pojedinac ne smiju biti zanemareni.
Nalazimo se na raskrsnici. Imperativ je krenuti pravim putem.
Dokumenti posvećeni razvoju mentalne ZZ-dio dokumenata:
Globalni akcioni program za mentalno zdravlje ( The Department of Mental Health and Substance Abuse) se fokusira na strateško partnerstvo zemalja svijeta u cilju antistigma djelovanja, smanjiti broj mentalno oboljelih i promovirati mentalno zdravlje.
WHO: preko 100 Kolaboracionih centara u svijetu radi na edukaciji, promociji, prevenciji i svim drugim aspektima mentalnog zdravlja.
EVROPSKA UNIJA, dokument iz 2006g.: Improving the Mental Health of the Population-Towards a Strategy on Mental Health for the European Union ( website http://ec.europa.eu/health/ph determinants/life style/mental health).
Deklaracija o mentalnom zdravlju za Evrpu
“Suočavanje s izazovima, trženje rješenja”, donesena na Evropskoj ministarskoj konferenciji o mentalnom zdravlju, Helsinki 2005g.
ISTORIJAT
WORLD FEDERATION FOR MENTAL HEALTH - WFMH
(Svjetska federacija za mentalno zdravlje)
www.wfmh.com
WFMH je osnovano 1948 g. izmedju ljudi svih nacija , u cilju prevencije mentalnih obolenja, tretmana i brige oko mentalno oboljelih i promocije mentalnog zdravlja .
112 zemalja na 6 kontinenata je uključeno u ovu federaciju . Organizacija okuplja profesionalce u mentalnom zdravlju , korisnike usluga ustanova mentalnog zdravlja , članove porodica . Širina organizacije i članova , omogućava saradnju izmedju vladinih i nevladinih organizacija .
Federacija je akreditovana kao konsultant u UN , WHO , UNESCO , UN visokom komesarijatu za izbjeglice , UN komisiji za ljudska prava …
MISIJA WFMH je u promociji mentalnog zdravlja medju svim ljudima i nacijama s biološkog , medicinskog , edukativnog i socijalnog aspekta .
VIZIJA WFMH mentalno zdravlje je prioritet za sve ljude . Javna politika i programi iznose važnost mentalnog zdravlja u životu pojedinca , porodice , društva a bitno je i za ekonomsku i političku stabilnost u svijetu . Ozbiljni i efektivni programi su fokusirani na promociji mentalnog zdravlja , prevenciji mentalnih obolenja , tretmanu i resocijalizaciji oboljelih tokom životnog ciklusa .
U Evropskoj regiji samo 55% zemalja ima jasan nacionalni program zaštite mentalnog zdravlja.
Izvještaji WFMH i WHO govori da 450 miliona ljudi pati od mentalnih poremećaja i to čini 12% od ukupno oboljelih od svih bolesti U bududćnosti se očekuje da će od 15 vodećih svjetskih bolesti tri biti mentalni poremećaji . U ovom trenutku i dalje vodeće bolesti su depresija , shizofrenija , epilepsija , mentalna retardacija , Alchajmerova bolest …
Zanemarivanje mentalnog zdravlja znači negiranje činjenice da smo civilizovana bića . Porast mentalnih poremećaja je nešto od čega se ne smije bježati niti oboljele skrivati po azilima. Cilj svake moderne i demokratske zajednice mora biti integracija mentalno oboljelih u svakodnevni život .
WORLD MENTAL HEALTH DAY
(Svjetski dan mentalnog zdravlja)
Svjetski dan mentalnog zdravlja je prvi put obilježen 10.10.1992g. i rezultat je dugogodišnjih aktivnosti WFMH. Odlučeno je da se obilježava svake godine. U početku ovaj dan nije imao specifičnu tematiku, a prva tematika je bila 1994g. “Kvalitet zaštite mentalnog zdravlja u svijetu”. Tematika je obnavljana do 1996g. Od 1996g. , svaka godina se posvjećuje specifičnoj tematici:
1996g. Žene i mentalno zdravlje
1997g. Djeca i mentalno zdravlje
1998g. Mentalno zdravlje i ljudska prava
1999g. Mentalno zdravlje i stari
2000g. Mentalno zdravlje i zaposlenost
2001g Antistigma promocija-“prestanimo izolovati-počnimo pomagati”
2002g. Trauma i nasilje nad djecom i adolescentima
2003g. Mentalno zdravlje i bolest djece i adolescenata
2004g. Povezanost tjelesnog i mentalnog zdravlja
2005g. Mentalno i tjelesno zdravlje kroz životni vijek
2006g. Gradimo svijest: smanjimo rizik od mentalne bolesti i suicida
2007g. Mentalno zdravlje u svijetu koji se mijenja:U dodiru sličnosti i različitosti kultura
2008g. Učinimo zaštitu mentalnog zdravlja globalnim prioritetom-“Unapredjujmo servise
putem gradjanskog zagovaranja i akcije”
2009g. Mentalno zdravlje u primarnoj zaštiti:
“Povećavajmo servise za mentalno zdravlje i promociju mentalnog zdravlja”
2010g. Mentalno zdravlje i hronične organske i mentalne bolesti:
“Potreba kontinuirane i integrativne njege”
2011g. Investirajmo u mentalno zdravlje
2012g. Depresija u svjetlu globalne krize
2013g. “Mentalno zdravlje I starije osobe”
2014g. “Živjeti s shizofrenijom”
2015g.„Dostojanstvo u mentalnom zdravlju”.
- „Dostojanstvo u mentalnom zdravlju- psihološka i mentalno zdravstvena prva pomoć za sve“
2017g. „Mentalno zdravlje na radnom mjestu“
2019g. „Promocija mentalnog zdravlja i prevencije suicida“
2020g. „Investiranje u razvoj mentalnog zdravlja“
2021g. „Mentalno zdravlje u svijetu nejednakosti“
2022g. “Neka mentalno zdravlje i dobrobit za sve postanu globalni prioritet”
2023g."Mentalno zdravlje je univerzalno ljudsko pravo"
W H O (WORLD HEALTH ORANISATION)
(Svjetska zdravstvena organizacija)
WHO je problematiku mentalnog zdravlja prepoznala , te je 2001 g. posvetila Svjetski dan zdravlja stigmatizaciji i diskriminaciji duševnih bolesnika-parola je bila “Prestanite izolovati-počnite pomagati” . To je prvi put u istoriji WHO da je svjetski dan zdravlja posvećen mentalnom zdravlju .
Prof Lars Jacobsson ( član radne grupe Ureda WHO za Evropu za probleme stigmatizacije i diskriminacije ) iznosi da je mentalno zdravlje postalo važno pitanje kako doktorima tako i političarima širom svijeta . Sve je očiglednije da mentalne bolesti izazivaju patnju samoj osobi i njenoj porodici , ali takodje imaju uticaj i na društvo u cjelini .
BOSNA i HERCEGOVINA
je bila i sada je lider reforme mentalnog zdravlja u zemljama jugoistočne Evrope i nosilac odgovornosti za implementaciju i efikasnost napretka . Mentalno zdravlje postaje veza medju zemljama regiona i otvara vrata širem političkom dijalogu , uprkos brojnim poteškoćama kroz koje prolaze zemlje regiona . Rezultat i tih aktivnosti je Deklaracija o mentalnom zdravlju za Evrpu “Suočavanje s izazovima, trženje rješenja”, donesena na Evropskoj ministarskoj konferenciji o mentalnom zdravlju, Helsinki 2005g.
Od 2010g. je u toku Projekat mentalnog zdravlja u BIH, s potpisanim memorandumima o saradnji izmedju Ministarstva civilnih poslova BiH, Ministarstva zdravlja FBiH, RS i Odjeljenja za zdravstvo BD uz podršku Švicarske agencije za razvoj. U svim segmentima projekta, aktivno je učešće Tima CMZ Distrikta Brčko.
CENTAR ZA ZAŠTITU MENTALNOG ZDRAVLJA
s
Mentalno edukativno rehabilitacionim centrom
u svom radu ulaže trud da slijedi principe WFMH i WHO , a osnovni su otvorenost , dostupnost , izlazak profesionalaca iz ustanove u zajednicu ( dezinstitucionalizacija ) , smanjenje hospitalnog liječenja (dehospitalizacije), preuzimanje odgovornosti za mentalno zdravlje populacije u regiji ( sektorizacija ) .
MISIJA CENTRA ZA MENTALNO ZDRAVLJE
Mentalno zdravlje je integralni dio ukupnog blagostanja pojedinca i društva.
Centar za mentalno zdravlje Brčko distrikta je neprofitna zdravstvena služba , s pružanjem stručnih i sveobuhvatnih usluga mentalne zdravstvene zaštite u zajednici i dio je jedinstvenog zdravstvenog sistema Brčko distrikta.
VIZIJA CENTRA ZA MENTALNO ZDRAVLJE
Mi, Centar za mentalno zdravlje, smo služba psihijatrije u zajednici opredeljena za primjenu sveobuhvatne, kontinuirane, kvalitetne i dostupne mentalne zdravstvene zaštite svim osobama Brčko distrikta BiH .
Samo ona društva koja imaju vizije – mogu ići ka razvoju demokracije , otvorenosti i tolerancije .
Voditelj CMZ-e Brčko distrikta BiH
Prim. dr Zlata Paprić i Tim CMZ/MREC
Brčko, 10.10.2024g.
